Povijest

Stoljetna tradicija u proizvodnji Baranjskog kulena očuvana je u recepturama starih baranjskih majstora kulenara, prema kojima se i danas proizvodi od svinjskog mesa s vlastitih farmi.

1905.g. započela je proizvodnja Baranjskog kulena u mesarskom obrtu Geze Barnása u selu Karanac

1911. g. vrijeme izgradnje Tvornice mliječnih proizvoda Belje u Belom Manastiru, u sklopu koje se nalazila Tvornica kobasica i salama.

Od 1915. g. do 1976. g. u Belom Manastiru se proizvodio i Baranjski kulen prema tradicionalnoj recepturi, čija je proizvodnja nastavljena u novoizgrađenom „Mesokombinatu Belje“  u Mecama.

1976. g. Nove pušnice za hladno dimljenje i komore za zrenje u novoizgrađenom Mesokombinatu Belje u Mecama omogućile su proizvodnju Baranjskog kulena tijekom cijele godine

1981. g. pristupilo se izgradnji novog, modernog pogona trajne robe u Belom Manastiru  koji je pušten u rad 1982. g. Jedan od vodećih brendova ovog pogona postao je Baranjski kulen.

2005.g. proizvodnja suhomesnatih delicija orijentrana je isključivo proizvodnji tradicionalnih suhomesnatih delicija – Dimljene slanine, Baranjske kobasice i Baranjskog kulena prema tradicionalnim recepturama ovog kraja.

2006.g. investicijom u proizvodni pogon Baranjke povećani su ukupni kapaciteti proizvodnje kulena te je Belje postalo najveći proizvođač kulena u Hrvatskoj.

2012.g. zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla